Lepota

Kako ishrana i odgovarajuće čišćenje kože mogu da spreče mitesere i bubuljice

Kako promene tokom puberteta i ishrana mogu da utiču na kožu? Dr. Brigitte Roesler, dermatolog s fokusom na antropozofsku medicinu, objašnjava šta su to bubuljice (akne), miteseri (komedoni) i šta je adekvatna briga za telo i dušu.

Šta je problematična koža?

Brigitte Roesler: Nepravilnosti kože definišemo kao neupalne mitesere i bubuljice koji se javljaju na masnoj koži; ovo se takođe naziva „pre-akne“. Takvo stanje kože znači da lojne (uljne) žlezde kože prekomerno proizvode sebum. Normalna količina sebuma važna je za održavanje zaštitnog kiselog omotača kože. Masna koža sama po sebi nije problematična, ali promene u nivou hormona tokom puberteta često dovode do takozvanih poremećaj procesa keratinizacije. To se dešava kada prekomerni sebum ne može da "napusti" kožu, a pore se zatvore, što uzrokuje da se slobodne masne kiseline kombinuju sa bakterijama i izazovu upalu.

Koja je razlika između mitesera i bubuljica?

BR: Komedoni su nečistoće u koži, poput kvržica. Ako su vidljivi i crni, spadaju u „otvorene“ i nazivaju se miteserima. Uglavnom se javljaju u proširenim porama na nosu, duž sredine čela i na bradi, gde se sebum obično lakše oslobađa. Postoje i beli, „zatvoreni“ komedoni, koji se nazivaju i bele bubuljice. Budući da se sebum zadržava, može se upaliti i rezultirati bubuljicom. Važno je razlikovati neupaljene mitesere i upaljene bubuljice.

Gde se pojavljuju bubuljice i miteseri?

BR: Posebno na licu i dekolteu. Ako su "pre-akne" izraženije, mogu se pojaviti i na nadlakticama, ramenima i leđima. Ovo može biti posebno neprijatno za one koji su pogođeni, jer su sve te zone tela obično vidljive drugima. Ako je za utehu, to je pojava kod mnogih mladih ljudi u Evropi. S druge strane, u Južnoj Americi devojke i mladići u ruralnim područjima retko pate od akni.

Da li koža ostaje problematična tokom celog života?

BR: Veoma retko. Nepravilnosti se posebno često pojavljuju tokom puberteta - do 95 posto svih tinejdžera ima nepravilnosti na koži u nekom obimu. U to vreme organizam proizvodi ženski hormon estrogen, kao i povećane količine muških hormona, zvanih androgeni - zbog čega mladići posećuju našu ordinaciju nešto češće od mladih žena. Androgeni hormoni mogu prouzrokovati prekomernu aktivnost lojnih žlezda. Budući da se seksualna zrelost javlja sve ranije, nisu retki slučajevi i da deca već od 9. godine imaju mitesere na nosu. Akne obično nestaju same od sebe, oko 21. godine.

Dakle, problematična koža nije bolest?

BR: U slučaju hormonalnih promena, na primer tokom puberteta, koža s nepravilnostima nije bolest. Poseta lekaru je neophodna samo u slučaju veoma izraženih nepravilnosti i inzenzivne pojave akni. Takođe se savetuje medicinska pomoć ukoliko se upale pretvore u ožiljke tokom procesa zarastanja ili ako nema očiglednog poboljšanja uprkos adekvatnoj nezi kože. U težim slučajevima, dermatolog može propisati kiselinu vitamina A.

Šta uzrokuje adultne akne?

BR: Kod odraslih su opet krivci hormoni. Na primer, ukoliko žena koristi tablete za hormonsku kontrolu rađanja, a zatim prestane da ih uzima sa 30 godina, jer želi dete, mogla bi da dobije neku vrstu bubuljica, odnosno adultne akne. Hormonske promene utiču i na funkciju jetre, koja je naš najveći metabolički organ.

Šta uzrokuje bubuljice i mitesere?

BR: Pušenje i stres podstiču aktivnost lojnih žlezda. Kada su tinejdžeri pod stresom i izbijaju im bubuljice na čelu, to nazivamo „srednjoškolskim aknama“. Stres je usko povezan sa anksioznošću - dok nam ruke i noge često postaju hladne, glava postaje topla, što takođe podstiče upalu. Jednolična ishrana i slaba fizička aktivnost usporavaju metabolizam, što takođe može dovesti do pojave bubuljica i mitesera. Zapadnjački način života generalno pospešuje pojavu akni.

Kao lekar, koju hranu preporučujete kako bismo sprečili izbijanje akni?

BR: Masnu hranu poput brze hrane, čipsa i pice treba jesti najviše jednom nedeljno. Da biste podstakli metabolizam, jedite tri porcije povrća i dve porcije voća svaki dan. Naročito tokom puberteta, telo osetno reaguje na brzu hranu, jer probavni organi tada završavaju svoj razvoj. Mnogi tinejdžeri takođe postaju osetljiviji na kravlje mleko. Međutim, pošto mleko i mlečni proizvodi nisu uvek odgovorni za nepravilnosti kože, korisno je tokom jednog perioda izostaviti mlečne proizvode i proveriti da li se koža menja na bolje. Ako je koža problematična, ishrana bi trebalo da ima što manje šećera, jer povišeni nivo insulina može dodatno da pogorša nepravilnosti.

Pozitivne promene na svojoj koži posebno uočavaju mladi ljudi koji se nekoliko nedelja pridržavaju ishrane bez šećera sa malo mlečnih proizvoda. Konzumiranje hrane koja sadrži puno gorkih supstanci, poput cikorije, takođe ima pozitivne efekte, jer podržava metabolizam i stimuliše rad jetre.
 

Kako najbolje negovati problematičnu kožu?

BR: Moj savet svima koji se šminkaju je da nikada ne spavaju sa šminkom, već da nežno očiste kožu ujutro, a naročito uveče. Takođe, antibakterijski sastojci mogu biti od velike pomoći. Nanesite laganu kremu ili pročišćavajući fluid za lice ujutro i uveče. Ako koristite puder, ne bi smeo da zatvara pore (mora da bude nekomedogen).

 

Šta nikako ne pomaže?

BR: Rekla bih ovako: dobra vest je da ne morate da budete bez šminke i možete je slobodno koristiti da biste prekrili nepravilnosti - ali samo ukoliko je uvek temeljno uklanjate pred spavanje. Izostanak šminke uopšte ne mora nužno poboljšati izgled kože. Ako imate nepravilnosti na koži, takođe bi trebalo da izbegavate korišćenje gustog gel-voska ili voska duž linije kose - držite se standardnog gela za kosu. U suprotnom, mogle bi se pojaviti „pomadne akne“, koje nastavljaju da izbijaju sve dok se takvi proizvodi koriste.

Kada su u pitanju miteseri – da li ih treba istiskivati ili ne?

BR: Istiskivanje mitesera ili bubuljica može dovesti do ozbiljnih upala, posebno ako se na rukama nalaze nečistoće. Ali jeste moguće, ako se uradi pravilno. Počnite sa toplom oblogom ili parnom kupkom za lice da biste otvorili pore. Pomoću papirne maramice preko prstiju pažljivo pritisnite malu crnu tačku mitesera. Zatim to mesto dezinfikujte tonikom za lice. Najbolje rešenje je da to obavlja obučeni estetičar jednom mesečno. Zatvorene bele tačke (bele bubuljice) i standardne bubuljice treba da tretira samo stručno lice. Ukoliko to uradite kod kuće, moglo bi doći do širenja upale u tkivu.

Koža se takođe smatra „ogledalom duše“ - šta nam psiha poručuje putem kože?

BR: Naša koža otkriva šta se događa u nama. Tokom puberteta reflektuje naš prelazak u odraslo doba, što nije uvek tako lako; povremeno je metabolizam preopterećen i signalizira to kroz kožu. Naša najvažnija hormonska žlezda, hipofiza, najaktivnija je noću, pa bi roditelji trebali pustiti tinejdžere da spavaju, čak i ako se ne probude do podneva. Kako bismo se nosili sa frustracijama, ponekad konzumiramo previše čokolade ili sladoleda. Možemo biti nesrećni u ljubavi ili pod stresom na poslu, a da u tim trenucima nismo sposobni da savladamo emocije koje proizlaze iz ovih situacija. Naš buran emotivni život postaje vidljiv na koži. Pored pravilne nege kože, može vam pomoći dublji uvid u sebe, kako biste pronašli unutrašnju snagu ili da se bavite nekim hobijem i ojačate samopouzdanje.

10 "DA" i "NE" u slučaju problematične kože

DA

  1. Smanjite stres na minimum.
  2. Dosta spavajte.
  3. Imajte uravnoteženu ishranu. Podržite jetru gorkim supstancama koje se nalaze, na primer, u artičokama.
  4. Vašem telu je potrebna određena količina fizičke aktivnosti.
  5. Brižno se odnosite prema svojoj koži, temeljno je čistite i negujte.
     

NE

  1. Pušenje može negativno uticati na vašu kožu.
  2. Smanjiti potrošnju proizvoda od kravljeg mleka (u slučaju netolerancije).
  3. Izbegavajte prekomerni unos vitamina B12 (kroz proizvode za bodibilding ili dijetetske suplemente).
  4. Brza hrana poput pomfrita, pljeskavica, pice ili čipsa takođe može negativno uticati na vašu kožu.
  5. Ne istiskujte mitesere prljavim prstima.

 

Dr. Brigitte Roesler

Dermatolog

Dr. Roesler je radila osam godina na Odseku za dermatologiju na Medicinskom fakultetu u Berlinu. Od 2000. godine vodi privatnu kliniku u Berlinu s fokusom na antropozofsku medicinu.