Priroda

Da li je vaše zemljište zdravo?

Kako ljudi, životinje i biljke zavise od zdravlja zemlje?

Bez zemlje – nema poljoprivrede, ni hrane. Ekspert za zemlju dr Ulrih Hampl (Ulrich Hampl) objašnjava nam koju ulogu imaju majušna živa bića za zdravlje zemlje i zašto čak i oko amatera može lako da prepozna zdravu zemlju punu humusa.

Kada se vozimo kroz prirodu tokom zime primećujemo mnogo tamnih, neobrađenih njiva. Da li je to uglavnom tipično za zimu?

Ulrich Hampl: Nažalost, da. Ali zemlja bi trebala da bude zasađena čak i tokom zime. Srce me zaboli kada vidim golu zemlju na imanjima. Gole, nezasađene površine tokom zime su ništa drugo do otvorene rane u ekosistemu. 

Već 30 godina vaš rad se vezuje za zdravlje tla. Šta je zemlji potrebno da bi bila zdrava?

Ulrich Hampl: Najjednostavnije rečeno, zemlji su potrebne biljke koje na njoj rastu. Biljke su hrana za zemlju, baš kao što su hrana nama i drugim životinjama. U prirodi koju čovek ne obrađuje, tlo nikada nije golo, na njemu uvek rastu neke biljke. 

“Gole, nezasađene njive tokom zime su otvorene rane u ekosistemu.”

Može li neko ko nije ekspert reći u kakvom je stanju zemlja, samo na osnovu posmatranja?

Ulrich Hampl: Da, pokušajte da gledate predeo pred vama očima pčele koja traga za cvetovima. Odmah će vam biti jasno da li pejzaž pred vama ima nešto da ponudi, da li tu ima diverziteta ili ne.

Velike površine koje čovek kultiviše često deluju monotono, čak i kada su potpuno zelene? Zašto je to tako?

Ulrich Hampl: Zato što na takvim površinama najčešće nema samoniklog bilja: seje se  samo trava koja se hrani azotnim đubrivom. Ta trava može biti hrana samo za krave koje tu pasu, ali ne i za druga živa bića na ili u zemlji.

Ako je zemlja neplodna i pustošna na površini, da li to znači da je takva i ispod površine?

Ulrich Hampl: Da. Malo biljnih vrsta na površini znači i malo hrane za organizme koji žive u zemlji. To se jasno može videti pod mikroskopom. Zemljište farmi koje gaje samo jednu biljnu kulturu ima mnogo manji biodiverzitet od zemljišta organskih, regenerativnih farmi.

Dakle, možemo da kažemo da je život u takvim zemljištima izgladnjivanje na smrt?

Ulrich Hampl: Baš tako, jer, kao i mi sami, i zemljište traži jaku hranu. Volim da kažem farmerima: čak i ako nemate ambar za stočnu hranu, treba da je gajite krmno bilje - ako ne za životinje koje vi gajite, onda za bića koja žive pod zemljom.

Na koji način biljke hrane živa bića u zdravom zemljištu?

Ulrich Hampl: Biljke upijaju sunčevu svetlost kroz listove, baš kao i vodu i ugljen dioksid i pretvaraju ih u energiju. Ovaj proces se zove fotosinteza – a biljke kroz koren puštaju neka jedinjenja u zemlju.

“Sadržaj humusa u zemljištu pokazuje koliko je ona zdrava. U poslednjim decenijama, količina humusa se u zemlji smanjuje”.

Možete li da nam objasnite kako se to dešava?

Ulrich Hampl: Biljke kroz koren ispuštaju jedinjenja bogata energijom, uz to stalno izgrađuju mrežu sitnih korenčića i tako obezbeđuju hranu za organizme u zemlji. Potrebne su nam ukorenjene biljke, kako bismo podržali raznovrsnost života u zemlji.

Da li se zdravlje zemljišta može nekako izmeriti?

Ulrich Hampl: Količina humusa u zemljištu mera je njegovog zdravlja. U poslednjim decenijama, količina humusa se u zemljištima smanjuje. Njegova količina je na kritično niskoj granici u obradivim površinama, kako je pokazalo istraživanje koje je sprovelo Ministarstvo poljoprivrede Nemačke. Preporučujem farmerima da na tradicionalni način procene zdravlje zemljišta vađenjem uzorka zemlje i posmatranjem: zdravo zemljište vrvi životom i ima rastresitu strukturu koju je lako prepoznati.

Zašto zasadi monokulture preovlađuju u poljoprivredi?

Ulrich Hampl: Da kažemo otvoreno, zato što hrana treba da bude jeftina. To je moguće jedino kada se gaji u ogromnim količinama, uz pomoć mineralnih đubriva i pesticida.  Loša strana ovog pristupa je to što nam je preostalo relativno mali broj dobrih žetvi za kulture kao što su pšenica, kukuruz, šećerna repa, ječam. Još je manje različitih vrsta, njihovih varijacija i ukrštanja.  Zemljište na ovu uniformnost reaguje jakim korovima, koje ljudi, onda, razbijaju herbicidima.

Ovo je način proizvodnje koji daje više prinosa – odnosno davao je, jer je svakog dana sve veći izazov postići ih.

Šta se sa takvim načinom proizvodnje dešava sa zemljištem na duži rok?

Ulrich Hampl: Zemljište gubi humus – što je loše iz mnogo razloga. Humus štiti zemlju od erozije, na primer. A sprečavanje erozije je gorući problem u vreme klimatskih promena sa povećanjem obilnih kiša koje spiraju zemljište. Zemljište bogato humusom je ne samo stabilnije, nego i bolje u skladištenju vode, što je veoma dragoceno tokom sušnih perioda.

“Sve je manje zemljoradnika. Oni koji se još uvek bave zemljoradnjom, prerađuju sve veće i veće parcele zemljišta.”

Dugi periodi suše su još jedna od opasnih novina koje donose klimatske promene, baš kao i jake padavine. Da li je u tim okolnostima srećna ona zemlja koja je bogata humusom?

Ulrich Hampl: Sasvim tačno. Zemljištu je potrebno da bude vitalno i ima stabilnu strukturu da bi moglo da, poput sunđera, upije i zadrži vodu. Sa stabilnom sunđerastom strukturom zemljište može mnogo bolje da podnese i sušne i vlažne klimatske prilike. Ovo potrvrđuju povratne informacije koje smo dobili nakon produženih sušnih perioda 2018. godine.

Upotreba teških poljoprivrednih mašina takođe ostavlja danak na zemlji sabijanjem tla. Zašto su te mašine postale tako velike i teške?

Ulrich Hampl: Sve je manje zemljoradnika. Ljudi koji još uvek obrađuju zemlju rade sve veće i veće površine. Razumljivo je da su im potrebne i sve veće mašine. Posledično sabijanje zemljišta stvara dodatni veliki problem.

Kako možemo da preokrenemo stvari na bolje?

Ulrich Hampl: Organskom poljoprivredom! (Smeh) Razočaran sam što se ova tema ne predstavlja na najbolji nači kroz politiku. Na kraju krajeva, organski farmeri imaju odgovor na sva ova pitanja već decenijama. Oni ne koriste hemikalije i sintetička đubriva, što znači da moraju da obezbede da zemljište samo sebi stvara hranu. Zato mnogo brinu o plodnosti zemljišta. A odgovor nalaze u raznolikosti useva. Idealno je da se usevi rotiraju, da oko sedam različith useva rastu jedan nakon drugoga. Ali i da biljke rastu jedne uz druge - mešanje kultura na istom zemljištu, uz upotrebu biljnog đubriva, pospešuje  biodiverzitet.  Podrazumeva se da se mora tolerisati i nešto korova, odnosno samoniklog bilja koje raste među glavnim zasadima.

Da li hoćete da kažete da korov ne treba da se uklanja?

Ulrich Hampl: Umeće je svakog farmera da održi balans između korova i glavnog zasada, a da ne ugrozi prinos.  

Šta je još dobro za zemlju?

Ulrich Hampl: Ako je moguće, korisno je kombinovati organsko gajenje biljaka i životinja. Krmno bilje ima duboke korenove. A organsko đubrivo može poslužiti za unpređenje plodnosti zemlje i količine humusa. Danas smo svesni čitavog niza prednosti koje ima ovakvo organsko gazdinstvo.

Biodinamičko gajenje podrazumeva specijalnu pripremu zemljišta. Da li je zemljište na takvim farmama još zdravije?

Ulrich Hampl: Proizvođači na farmama koje rade po prinicipima Demeter standarda rekli bi: “Pa naravno!” Oni rade više od organskih farmi na mnogo načina. Biodinamička priprema, na primer, želi da podrži snagu rasta i život u zemljiištu. Jedna od najvažnijih priprema je đubrivo iz kravljeg roga, gde silicijum iz roga pospešuje procese zrenja na suncu, da to tako jednostavno objasnimo. Konačno, tu je i priprema komposta koja jača balans organskih đubriva za što bolju pomoć zdravom zemljištu.

“Cena koju plaćamo zbog nitrata u našoj pijaćoj vodi ide na račun konvencionalne poljoprivrede”.

Imamo uvek dovoljno hrane, u neograničenim kolčinama, po stabilnim cenama. Pa kako se onda može uvideti da je zdravlje zemljišta ugroženo?

Ulrich Hampl: To je odlično pitanje. Propadanje zasada se ne odražava se na povećanje cena u našoj zemlji. Još nismo došli do te tačke.

Ali smo smo daleko od realne cene hrane. U nju bi se trebala dodati cena koju plaćamo zbog konvencionalno gajenih proizvoda. Zahvaljujući konvencionalnoj poljoprivredi, imamo nitrate u pijaćoj vodi i pesticide koji ugrožavaju naše zdravlje. Ljudi koji znaju više o ovim problemima treba da o njima više govore i povećaju svest u javnosti.

Saznaj više o zdravlju i plodnosti zemljišta.

Fond za plodnost zemljišta

Čak i pri organskom uzgoju (organskoj poljoprivredi), farmeri su često pod tolikim pritiskom da zdravlje zemljišta ne dobija potrebnu pažnju. Fond za plodnost zemljišta Švajcarske Organske Fondacije obezbeđuje 30 Demeter i organskim farmama u regiji jezera Konstanc finansijsku podršku i savet stručnjaka. To im daje slobodu da konačno brinu o zemljištu na način na koji žele. Ostali ciljevi uključuju podsticanje dijaloga između učesnika, na primer, kroz specijalne treninge, i podizanje javne svesti. Prateći inicijalnu fazu, Fond za Plodnost Zemljišta može se nastaviti do 2024.

Dr. Ulrich Hampl

soil expert

Dr  Ulrich Hampl je agronom, poljoprivredni edukator i jedan od četiri lidera u projektu Švajcarske organske fondacije (Bio-Stiftung Schweiz) i njenog Fonda za plodnost zemljišta koji obezbeđuje ekspertski savet i i finansijsku pomoć za 30 organskih ili Demeter farmi u zoni jezera Konstans u Švajcarskoj.